Zašto još uvijek preporučujemo biljna ulja?

Biljna ulja naširoko se preporučuju zbog svojih percipiranih zdravstvenih dobrobiti, prvenstveno zbog visokog udjela nezasićenih masti, osobito mononezasićenih i polinezasićenih masti. Ove se masti smatraju zdravijim alternativama zasićenim mastima koje se nalaze u životinjskim proizvodima i nekim tropskim uljima.

Neki od razloga zašto su biljna ulja prvobitno preporučena uključuju:

Kardiovaskularne dobrobiti :Biljna ulja često se promoviraju kao zdrava za srce zbog sadržaja nezasićenih masti. Mononezasićene masti, poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju i ulju kanole, povezane su sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti jer pomažu u snižavanju LDL (lošeg) kolesterola i povećavaju HDL (dobar) kolesterol. Višestruko nezasićene masti, poput omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u lanenom ulju i omega-6 masnih kiselina u sojinom ulju, također se vjeruje da imaju korisne učinke na zdravlje srca.

Manji udio zasićenih masti :U usporedbi sa životinjskim mastima i nekim tropskim uljima, poput palminog i kokosovog ulja, biljna ulja općenito sadrže niže razine zasićenih masti. Visoki unos zasićenih masti povezan je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, pa se zamjena zasićenih masti nezasićenim mastima smatra pozitivnim korakom.

Svestranost i funkcionalnost :Biljna ulja imaju širok raspon kulinarskih primjena, što ih čini svestranim sastojcima za kuhanje i pečenje. Mogu se koristiti za prženje, pirjanje, preljeve za salate, marinade te kao osnova za mnoge umake i namaze.

Međutim, važno je napomenuti da nisu sva biljna ulja jednaka. Neka biljna ulja, poput kukuruznog ulja, ulja šafranike i sojinog ulja, visoko su rafinirana i prerađena, što može smanjiti njihovu hranjivu vrijednost. Osim toga, pretjerana konzumacija biljnih ulja, osobito u obliku prerađene i duboko pržene hrane, može dovesti do debljanja i drugih zdravstvenih problema.

Posljednjih godina sve je više znanstvenih dokaza i rasprava o mogućim nedostacima određenih biljnih ulja. Neka istraživanja sugeriraju da pretjerani unos određenih višestruko nezasićenih masti, posebice omega-6 masnih kiselina, može doprinijeti upali i biti povezan s povećanim rizikom od određenih zdravstvenih stanja. Osim toga, neka biljna ulja mogu oksidirati i proizvoditi štetne spojeve kada se zagrijavaju na visoke temperature.

Zbog toga su neki zdravstveni stručnjaci i organizacije revidirali svoje preporuke u vezi s biljnim uljima. Naglašavaju umjerenost i preporučuju davanje prednosti nerafiniranim, hladno prešanim i ekstra djevičanskim uljima, poput maslinovog ulja, ulja avokada i ulja oraha, koja su bogatija antioksidansima i drugim korisnim spojevima. Prerađena biljna ulja treba konzumirati u ograničenim količinama.

Uvijek je preporučljivo konzultirati se sa zdravstvenim radnicima i nutricionistima za personalizirane prehrambene preporuke na temelju individualnih zdravstvenih potreba i preferencija.