Što učiniti s kašastim otpadom?

Kompostiranje: Kašasti otpad može se kompostirati kako bi se stvorio dodatak tlu bogat hranjivim tvarima. Kompostiranje uključuje razgradnju organskih materijala pomoću mikroorganizama, koji razgrađuju materijale i otpuštaju hranjive tvari u tlo. Kako biste kompostirali kašasti otpad, pomiješajte ga s drugim organskim materijalima poput lišća, pokošene trave i ostataka hrane te redovito okrećite hrpu kako biste je prozračili. Kompost bi trebao biti spreman za upotrebu za nekoliko mjeseci.

Anaerobna probava: Kašasti otpad također se može koristiti u anaerobnoj digestiji, procesu koji razgrađuje organske materijale u nedostatku kisika. Anaerobnom digestijom proizvodi se bioplin, obnovljivi izvor energije, i digestat, gnojivo bogato hranjivim tvarima. Za izvođenje anaerobne digestije, kašasti otpad se miješa s vodom i zagrijava u hermetički zatvorenoj posudi. Proizvedeni bioplin može se koristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije, dok se digestat može koristiti kao gnojivo.

Hrana za životinje: Kašasti otpad može se koristiti kao stočna hrana za svinje i goveda. Međutim, važno je napomenuti da kašasti otpad ne bi trebao predstavljati jedinu hranu životinja, budući da ima malo hranjivih tvari i puno vlakana. Treba ga miješati s drugom hranom za životinje kako bi se osigurala uravnotežena prehrana životinja.

Odlagalište: Kašasti otpad također se može odlagati na odlagališta. Međutim, odlagališta mogu imati negativan utjecaj na okoliš, uključujući stvaranje plina metana, snažnog stakleničkog plina, i onečišćenje podzemnih voda. Stoga bi kompostiranje, anaerobna digestija i stočna hrana trebali imati prioritet nad odlaganjem kad god je to moguće.