Kako voće dobiva svoju boju?

Boje voća i povrća potječu od prirodnih pigmenata. Ti su pigmenti kemijski spojevi koji apsorbiraju određene valne duljine svjetlosti i reflektiraju druge. Boja koju vidimo rezultat je reflektirane svjetlosti.

Najčešći pigmenti u voću i povrću su karotenoidi, antocijanini i flavonoidi. Karotenoidi su odgovorni za žutu, narančastu i crvenu boju mnogih voća i povrća, kao što su mrkva, naranče i rajčice. Antocijanini su odgovorni za crvenu, ljubičastu i plavu boju mnogih voća i povrća, poput borovnica, trešanja i grožđa. Flavonoidi su odgovorni za žutu, narančastu i crvenu boju mnogih vrsta voća i povrća, kao što su luk, paprika i jabuke.

Količina pigmenta u voću ili povrću određena je brojnim čimbenicima, uključujući sortu voća ili povrća, klimu u kojoj se uzgaja i stupanj zrelosti. Na primjer, rajčice koje se uzgajaju u toplim klimatskim uvjetima obično imaju više karotenoida od rajčica koje se uzgajaju u hladnim klimatskim uvjetima. A zrele banane imaju više antocijanina nego nezrele banane.

Boje voća i povrća nisu samo vizualno privlačne, već pružaju i važne informacije o njihovoj hranjivoj vrijednosti. Na primjer, voće i povrće koje je bogato karotenoidima također je dobar izvor vitamina A, vitamina C i kalija. A voće i povrće koje je bogato antocijaninima također je dobar izvor antioksidansa.

Dakle, sljedeći put kada pojedete komad voća ili povrća, odvojite trenutak da cijenite njegove prekrasne boje. I zapamtite, boje voća i povrća nisu samo ugodne oku, već pružaju i važne informacije o njihovoj hranjivoj vrijednosti.