Kakav je dišni sustav ribe u usporedbi s onim ljudskim?

Ljudski i riblji dišni sustavi pokazuju različite značajke i prilagodbe specifične za njihov okoliš. Iako oba sustava služe primarnoj funkciji izmjene plinova, razlikuju se u nekoliko aspekata:

1. Škrge protiv pluća :Ribe posjeduju škrge za disanje, dok ljudi imaju pluća. Škrge su specijalizirani organi koji izvlače kisik iz vode, dok pluća izvlače kisik iz zraka.

2. Lokacija Riblje škrge nalaze se s obje strane glave, prekrivene su zaštitnim škržnim poklopcima zvanim opercula. Nasuprot tome, ljudska pluća nalaze se u prsnoj šupljini, okružena rebrom.

3. Respiratorni mehanizam :Ribe koriste proces koji se naziva granasto disanje. Voda ulazi u usta, prolazi preko škrga i izlazi kroz škržne proreze. Dok voda teče preko škrga, kisik se apsorbira u krvotok, dok se ugljični dioksid izbacuje. Kod ljudi se disanje odvija putem plućne ventilacije. Zrak se udiše kroz nos ili usta, putuje kroz dušnik i dolazi do pluća. U plućima se kisik apsorbira u krvotok, dok se ugljični dioksid izdiše.

4. Površina izmjene plinova :riblje škrge imaju veliku površinu prekrivenu tankim filamentima, što povećava unos kisika iz vode. Ljudska pluća, s druge strane, imaju ogromnu mrežu sićušnih zračnih vrećica zvanih alveole, koje osiguravaju veliku površinu za izmjenu plinova.

5. Respiratorni medij :Ribe dobivaju kisik iz vode, koja sadrži relativno nisku koncentraciju kisika u usporedbi sa zrakom. Ljudi udišu zrak koji ima višu koncentraciju kisika, što omogućuje učinkovitiji unos kisika.

6. Regulacija disanja :Ribe imaju manju kontrolu nad svojim disanjem u usporedbi s ljudima. Na njihovu brzinu disanja prvenstveno utječu čimbenici iz okoliša kao što su temperatura vode i dostupnost kisika. Kod ljudi disanjem upravlja respiratorni centar u mozgu, koji prilagođava brzinu disanja na temelju razine kisika i ugljičnog dioksida u tijelu.

7. Pomoćne respiratorne strukture :Ribe mogu imati dodatne dišne ​​strukture koje pomažu u izmjeni plinova, poput pomoćnih dišnih organa poput plivaćeg mjehura ili labirinta kod određenih vrsta. Ljudi imaju strukture poput nosa i sinusa, koje pomažu u filtriranju, zagrijavanju i ovlaživanju udahnutog zraka.

Unatoč tim razlikama, dišni sustavi riba i ljudi učinkovito olakšavaju izmjenu dišnih plinova, osiguravajući dopremu kisika u tijelo i uklanjanje ugljičnog dioksida kako bi se održala homeostaza i podržalo stanično disanje.