Kakav je bio prosek branja grožđa 1930. godine?

Tijekom Velike depresije 1930-ih, poljoprivredni radnici migranti, od kojih su mnogi bili meksički i filipinski imigranti, suočili su se s ekstremnim izrabljivanjem i siromaštvom u poljoprivrednoj industriji. Proces branja grožđa 1930. godine često je uključivao duge sate ručnog rada u teškim uvjetima, uz malu plaću i malo osnovnih prava ili zaštite.

Evo općeg prikaza procesa i izazova s ​​kojima su se susreli berači grožđa 1930-ih:

1. Migracijska priroda posla :Berači grožđa često su bili dio velike migrantske radne snage koja se selila iz jedne regije u drugu nakon sezone berbe različitih usjeva. Putovali su pretrpanim kamionima, vagonima ili pješice kako bi došli do područja uzgoja vinove loze.

2. Ugovaratelji rada i izrabljivanje :Ugovaratelji poljoprivrednih radova, poznati kao "šefovi posade" ili "padroni", djelovali su kao posrednici između uzgajivača i poljoprivrednih radnika. Ti poduzetnici, koji su često bili izrabljivači, zapošljavali su radnike i organizirali njihov prijevoz, smještaj i plaćanje.

3. Diskriminirajuća praksa :Poljoprivredni radnici, posebno imigranti meksičkog i filipinskog podrijetla, suočavali su se s diskriminacijom i rasizmom. Često im je uskraćivan pristup osnovnim sadržajima poput toaleta i čiste vode za piće, a bili su izloženi rasnim vrijeđanjima i ponižavajućem tretmanu.

4. Niska plaća i neadekvatne plaće :Berači grožđa obično su primali vrlo niske plaće za svoj rad. Mogu biti plaćeni po satu, sanduku ili kutiji grožđa. Cijene mogu varirati, ali u prosjeku berač može zaraditi samo nekoliko dolara dnevno, što je često ispod minimalne zakonske plaće.

5. Dugo radno vrijeme i naporan posao :Berba grožđa uključivala je intenzivan fizički rad, s beračima koji su radili duge sate na vrelom suncu i saginjući se kako bi pažljivo brali grožđe kako ga ne bi oštetili.

6. Nedostatak sigurnosnih propisa i opasni radni uvjeti :Poljoprivredni radnici bili su izloženi opasnim kemikalijama i pesticidima, a sigurnosni propisi su nedostajali, što je dovelo do ozljeda i zdravstvenih opasnosti.

7. Dječji rad :Žalosno, dječji rad je prevladavao u poljima grožđa. Djeca, ponekad stara od šest ili osam godina, radila su zajedno sa svojim roditeljima, obavljajući iscrpljujuće poslove zbog ekonomske potrebe.

8. Nedostatak sindikalne zastupljenosti :Poljoprivredni radnici su imali malu ili nikakvu pregovaračku moć, a sindikalna nastojanja često su nailazila na žestok otpor i suzbijanje od strane uzgajivača i poduzetnika.

9. Uvjeti stanovanja :Radnici migranti često su živjeli u nestandardnim, prenapučenim stanovima koje su im osiguravali poduzetnici ili uzgajivači. Ovi stambeni prostori nisu imali osnovne sanitarne uvjete, struju i tekuću vodu.

10. Nedostatak pravne zaštite :Poljoprivredni radnici imali su ograničen pristup pravnim sredstvima i bili su izloženi maltretiranju i krađi plaća. Često nisu bili svjesni svojih prava i suočavali su se s izazovima u pravnom sustavu zbog jezičnih barijera i imigracijskog statusa.

Cjelokupni proces berbe grožđa 1930. godine obilježen je izrabljivanjem, lošim radnim uvjetima i nepostojanjem osnovnih prava poljoprivrednika. Borba za bolji tretman, poštene plaće i poboljšane uvjete rada u poljoprivrednoj industriji nastavit će se godinama i bila je pokretačka snaga uspona radničkih pokreta i aktivizma za socijalnu pravdu.