Što je pojelo dodoa i utjecalo na hranidbeni lanac?

Dodo je bio ptica neletačica koja je bila endemična za otok Mauricijus, istočno od Madagaskara. Vjeruje se da je evoluirao od golubova koji su kolonizirali otok prije oko 4 milijuna godina. Dodo je bio visok oko 1 metar (3 stope) i težio je oko 10 do 15 kilograma (22 do 33 funte). Imao je veliki, kukasti kljun i prepoznatljiv čuperak perja na repu.

Dodo je bio biljojed i njegova prehrana sastojala se uglavnom od voća i lišća. Vjeruje se da je odigrao važnu ulogu u širenju sjemena na otoku. Dodo je također bio vrsta plijena za druge životinje, poput divovske kornjače s Mauricijusa i nilskog krokodila.

Izumiranje dodoa

Dodoa su prvi otkrili europski istraživači u 16. stoljeću. Pomorci i doseljenici brzo su tu pticu lovili do istrebljenja. Posljednje zabilježeno viđenje dodoa bilo je 1662. godine.

Brojni su čimbenici koji su doprinijeli izumiranju dodoa. To uključuje:

* Lov: Dodo je bio laka meta za lovce jer nije mogao letjeti i nije imao prirodnih grabežljivaca.

* Uništavanje staništa: Krčenje šuma za poljoprivredu i uvođenje alohtonih vrsta uništilo je prirodno stanište dodoa.

* Bolest: Dodo je također mogao biti osjetljiv na bolesti koje su na otok donijeli europski doseljenici.

Utjecaj izumiranja dodoa

Izumiranje dodoa imalo je brojne negativne učinke na ekosustav Mauricijusa. To uključuje:

* Gubitak raspršivača sjemena: Dodo je igrao važnu ulogu u širenju sjemena na otoku. Njegovo izumiranje dovelo je do propadanja nekoliko biljnih vrsta.

* Povećanje populacije drugih životinja: Dodo je bio vrsta plijena za druge životinje, kao što su divovska kornjača s Mauricijusa i nilski krokodil. Njegovim izumiranjem te su se populacije povećale, što je zauzvrat imalo negativan utjecaj na vegetaciju otoka.

Izumiranje dodoa podsjetnik je na važnost zaštite ugroženih vrsta. To je također podsjetnik na međupovezanost prirodnog svijeta i važnost održavanja ravnoteže između različitih vrsta.