Što su Inke radile sa svojim viškom hrane?

Inke su imale dobro organiziran sustav za upravljanje i distribuciju viška hrane kako bi osigurali da njihov narod ima dovoljno hrane. Evo što su obično radili sa svojim viškom hrane:

1. Pohrana: Inke su gradile velika skladišta zvana qollqas za pohranjivanje viška hrane poput žitarica, suhog mesa i povrća. Ta su skladišta bila strateški postavljena diljem carstva, često na visokim, hladnim mjestima kako bi se spriječilo kvarenje.

2. Preraspodjela: Inke su slijedile princip reciprociteta poznat kao ayni. Višak hrane preraspodijeljen je zajednicama i pojedincima koji su bili u potrebi. To je osiguravalo da svatko ima pristup dovoljnoj hrani.

3. Javni radovi: Inke su koristile višak hrane za podupiranje velikih projekata javnih radova, poput izgradnje cesta, mostova, akvadukta i monumentalnih građevina poput Machu Picchua. Radnici uključeni u te projekte dobili su obroke hrane kao naknadu.

4. Gozbe i slavlja: Višak hrane također se koristio tijekom vjerskih svetkovina, javnih svečanosti i slavlja. Inke su održavale gozbe na kojima su članovi zajednice dijelili hranu u čast bogova, slaveći pobjede ili obilježavajući važne prigode.

5. Trgovina: Višak hrane služio je kao vrijedna roba u trgovini s drugim civilizacijama. Inke su trgovale viškom prehrambenih proizvoda poput kukuruza, kvinoje i mesa lame za robu poput pamuka, lišća koke i bakra iz susjednih regija.

6. Pomoć u slučaju katastrofe: Inke su održavale rezerve hrane za hitne slučajeve u slučaju prirodnih katastrofa, propadanja usjeva ili gladi. Te rezerve pomogle su zajednicama da prežive teška vremena i zaštitile su se od nestašice hrane.

Učinkovitim upravljanjem i iskorištavanjem viška hrane, Inke su mogle održati svoje golemo carstvo i osigurati da njihovi građani imaju dovoljno hrane za svoje potrebe i dobrobit.