Kako se prenose bolesti koje se prenose hranom?

Bolesti koje se prenose hranom, a nazivaju se i trovanjem hranom, mogu se prenijeti na različite načine. Ovo su primarni načini na koje se bolesti koje se prenose hranom prenose:

1. Kontaminirana hrana: Ovo je najčešći put prijenosa. Hrana se može zaraziti štetnim bakterijama, virusima ili parazitima tijekom proizvodnje, obrade, skladištenja ili pripreme. Na primjer, sirovo ili nedovoljno kuhano meso, perad, plodovi mora, nepasterizirano mlijeko i kontaminirani proizvodi mogu sadržavati mikroorganizme koji uzrokuju bolesti.

2. Unakrsna kontaminacija: Do unakrsne kontaminacije dolazi kada se štetni mikroorganizmi prenesu s jedne površine ili prehrambenog artikla na drugu. To se može dogoditi tijekom pripreme hrane kada sirovo meso ili perad dođe u kontakt s hranom spremnom za konzumaciju, kao što su salate ili kuhano meso, ili kada se koristi kontaminirano posuđe, daske za rezanje ili radne površine.

3. Loše higijenske prakse: Neadekvatno pranje ruku osoba koje rukuju hranom ili nepravilno čišćenje površina i opreme za pripremu hrane može dovesti do prijenosa bolesti koje se prenose hranom. Kada pojedinci ne operu ruke temeljito nakon korištenja kupaonice, rukovanja sirovim mesom ili dodirivanja kontaminiranih površina, mogu prenijeti štetne mikroorganizme na hranu.

4. Neprikladno kuhanje: Nedovoljne temperature kuhanja omogućuju štetnim mikroorganizmima preživljavanje i razmnožavanje u hrani. Ovo je osobito važno za meso, perad, plodove mora i jaja, koje treba kuhati na preporučenoj unutarnjoj temperaturi kako bi se osiguralo uništavanje patogenih bakterija.

5. Neprikladno skladištenje: Nepravilno skladištenje hrane također može pridonijeti razvoju štetnih mikroorganizama. Ostavljanje kvarljive hrane na sobnoj temperaturi dulje vrijeme ili skladištenje hrane na pogrešnim temperaturama u hladnjaku ili zamrzivaču može omogućiti razmnožavanje bakterija i uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.

6. Nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi: Nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi mogu sadržavati štetne bakterije, kao što su Salmonella i E. coli. Pasterizacija je proces kojim se mlijeko zagrijava na određenu temperaturu kako bi se ubili mikroorganizmi koji uzrokuju bolesti. Konzumacija nepasteriziranog mlijeka ili mliječnih proizvoda povećava rizik od bolesti koje se prenose hranom.

7. Sirovi ili nedovoljno kuhani plodovi mora: Određene vrste morskih plodova, poput kamenica, školjki i dagnji, mogu nositi štetne bakterije i viruse. Konzumiranje sirove ili nedovoljno kuhane morske hrane može dovesti do bolesti koje se prenose hranom. Temeljito kuhanje plodova mora ključno je za uklanjanje svih potencijalnih opasnosti.

8. kontaminirana voda: Pijenje ili korištenje kontaminirane vode za pripremu hrane može prenijeti bolesti koje se prenose hranom. Izvori vode koji nisu propisno tretirani ili filtrirani mogu sadržavati bakterije, viruse ili parazite koji mogu uzrokovati gastrointestinalne simptome.

9. Osobe koje rukuju zaraženom hranom: Osobe koje rukuju hranom koje su zaražene bolešću koja se prenosi hranom mogu prenijeti infekciju drugima izravnim kontaktom ili kontaminacijom hrane tijekom pripreme. Odgovarajuće higijenske prakse i isključivanje osoba koje rukuju bolesnom hranom ključni su u sprječavanju izbijanja bolesti koje se prenose hranom.

10. Zlouporaba temperature: Nepravilna kontrola temperature tijekom pripreme hrane, skladištenja ili transporta može omogućiti rast i razmnožavanje bakterija. Održavanje tople hrane toplom, a hladnu hranu hladnom ključno je za sprječavanje rasta bakterija.

Pridržavanjem odgovarajuće prakse sigurnosti hrane, uključujući temeljito kuhanje, izbjegavanje unakrsne kontaminacije, prakticiranje dobre higijene i održavanje odgovarajućih temperatura skladištenja, rizik od bolesti koje se prenose hranom može se značajno smanjiti.