Kakav bi svijet bio bez pšenice?

Bez pšenice, svijet bi bio potpuno drugačije mjesto. Pšenica je jedna od najvažnijih osnovnih usjeva na svijetu, koja osigurava hranu za milijarde ljudi. Procjenjuje se da pšenica čini oko 20% svjetske ponude hrane.

Kad bi pšenica odjednom nestala, nastupila bi globalna prehrambena kriza neviđenih razmjera. Milijuni ljudi bi umrli od gladi, a mnogo više bi patilo od pothranjenosti. Svjetsko gospodarstvo također bi bilo ozbiljno poremećeno, budući da je pšenica glavna komponenta mnogih prehrambenih proizvoda, poput kruha, tjestenine i žitarica.

Osim trenutne humanitarne krize, nestanak pšenice imao bi i brojne dugoročne posljedice. Na primjer, to bi dovelo do smanjenja poljoprivredne biološke raznolikosti, budući da je pšenica glavna komponenta mnogih sustava plodoreda. To bi svjetsku opskrbu hranom učinilo osjetljivijom na štetočine i bolesti.

Nestanak pšenice također bi imao značajan utjecaj na okoliš. Pšenica je relativno vodeno intenzivna kultura, a njezin uzgoj pridonosi emisiji stakleničkih plinova. Ako bi pšenica nestala, došlo bi do smanjenja korištenja vode i emisije stakleničkih plinova, ali to bi također došlo po cijenu smanjene opskrbe hranom.

Zaključno, svijet bez pšenice bio bi sasvim drugačije mjesto. Bilo bi to mjesto gladi, pothranjenosti i ekonomskih poremećaja. To bi također bilo mjesto sa smanjenom opskrbom hranom i ranjivijim okolišem.

Evo nekoliko konkretnih primjera kako bi svijet bio drugačiji bez pšenice:

* Globalna opskrba hranom smanjila bi se za oko 20%. To bi značilo da bi milijuni ljudi umirali od gladi, a mnogo više bi patilo od pothranjenosti.

* Svjetsko bi gospodarstvo bilo ozbiljno poremećeno. Pšenica je glavna komponenta mnogih prehrambenih proizvoda, poput kruha, tjestenine i žitarica. Kada bi pšenica nestala, ti bi proizvodi znatno poskupjeli ili bi jednostavno nestali s tržišta. To bi imalo efekt valova u cijelom gospodarstvu, jer bi tvrtke koje se oslanjaju na pšenicu bile prisiljene zatvoriti svoja vrata.

* Poljoprivredna biološka raznolikost bi se smanjila. Pšenica je glavna komponenta mnogih sustava plodoreda. To pomaže održati tlo zdravim i produktivnim, a također smanjuje rizik od štetnika i bolesti. Ako bi pšenica nestala, poljoprivrednici bi bili prisiljeni oslanjati se na druge usjeve, što bi moglo dovesti do smanjenja poljoprivredne bioraznolikosti.

* To bi utjecalo na okoliš. Pšenica je relativno vodeno intenzivna kultura, a njezin uzgoj pridonosi emisiji stakleničkih plinova. Ako bi pšenica nestala, došlo bi do smanjenja korištenja vode i emisije stakleničkih plinova, ali to bi također došlo po cijenu smanjene opskrbe hranom.

Zaključno, svijet bez pšenice bio bi sasvim drugačije mjesto. Bilo bi to mjesto gladi, pothranjenosti, ekonomskih poremećaja i degradacije okoliša.