Što kuhanje čini jajetu?

1. Koagulacija proteina :Najuočljivija promjena je koagulacija bjelančevina jaja. Bjelanjak (albumen) jajeta većinom se sastoji od vode i bjelančevina, prvenstveno ovalbumina i globulina. Kada se jaje zagrije, ti se proteini počnu zgrušavati ili skrućivati, uzrokujući da se bjelanjak iz prozirnog pretvori u neprozirno. Koagulacija se događa oko 175°F (80°C).

2. Promjene žumanjka :Žumanjak također prolazi kroz promjene tijekom kuhanja. Sadrži visoku koncentraciju masti i proteina. Kako se jaje zagrijava, bjelančevine žumanjka počinju se zgrušavati, ali masnoća sprječava da žumanjak postane potpuno čvrst. Boja žumanjka također se može promijeniti iz svijetložute u dublju, više narančastu zbog kemijskih promjena u pigmentima.

3. Stvaranje zračnih džepova :Kako se jaje zagrijava, zrak u njemu se širi. To uzrokuje stvaranje zračnih džepova ili šupljina unutar bjelanjka. Ovi džepovi su često vidljivi kada gulite tvrdo kuhano jaje. Veći zračni džep na okruglom kraju jajeta ponekad se naziva "zračna ćelija".

4. Denaturacija enzima :Enzimi su proteini koji kataliziraju kemijske reakcije u živim organizmima. Kada se jaje zagrijava, ti enzimi se denaturiraju, što znači da im se mijenja struktura i gube sposobnost funkcioniranja. Ovaj proces pridonosi promjenama u teksturi i konzistenciji jaja.

5. Razvoj kredastog žumanjka :Prekuhavanje jaja može rezultirati kredastom ili mrvičastom strukturom žumanjka. To se događa kada su proteini žumanjka prekomjerno zgrušani, što rezultira gušćom i lomljivijom strukturom.

Vrijeme kuhanja jaja odredit će opseg ovih promjena. Meko kuhano jaje imat će tekući ili polutekući žumanjak, dok će tvrdo kuhano jaje imati potpuno očvrsnuti žumanjak. Količina vremena potrebnog za kuhanje također ovisi o čimbenicima kao što su veličina jaja i željena razina gotovosti.