Koje su različite vrste živih agenasa u pekarstvu?

Postoji nekoliko vrsta živih organizama koji se koriste kao živi agensi u pečenju za razne prehrambene svrhe. To uključuje:

1. Kvasac :Kvasac je oblik gljive, prvenstveno se koristi u pekarstvu za dizanje. Kada se umiješa u tijesto, kvasac fermentira prisutne šećere i proizvodi ugljični dioksid, koji stvara mjehuriće i uzrokuje dizanje kruha ili tijesta.

2. Kultura kiselog tijesta :Kiselo tijesto je fermentirano tijesto napravljeno od prirodne kulture kvasca i bakterija mliječne kiseline. Daje kruhu blago kiselkast okus i žvakaću teksturu. Divlji kvasci i bakterije u kulturi kiselog tijesta odgovorni su za proces fermentacije.

3. Bakterije mliječne kiseline :Bakterije mliječne kiseline sudjeluju u fermentaciji mnogih fermentiranih mliječnih proizvoda kao što su jogurt, kefir i sir. U pekarstvu se ponekad dodaju za poboljšanje okusa i teksture određenih pekarskih proizvoda, osobito kruha s kiselim tijestom i drugih prirodno fermentiranih kruhova.

4. Bakterije propionske kiseline :Bakterije propionske kiseline igraju bitnu ulogu u nekim mliječnim fermentacijama. U pekarstvu se prvenstveno koriste zbog svojih svojstava konzervansa. Pretvaraju određene šećere u propionsku kiselinu koja inhibira rast štetnih mikroorganizama i produljuje rok trajanja pekarskih proizvoda.

5. Kulture plijesni :Određene vrste plijesni, kao što su Aspergillus oryzae i Aspergillus niger, obično se koriste u azijskim kuhinjama za proizvodnju fermentiranih prehrambenih proizvoda. U posebnim tradicionalnim primjenama pečenja, kulture plijesni mogu se koristiti za fermentaciju soje ili riže, što rezultira sastojcima poput tempeha ili kojija.

Važno je koristiti žive tvari prikladne za hranu i rukovati njima na higijenski način kako biste osigurali sigurnost i kvalitetu peciva.