Ima li drveno posuđe doista utočište bakterija?

Iako drveno posuđe može utočiti bakterije, važno je napomenuti da isto vrijedi i za posuđe izrađeno od drugih materijala poput plastike, metala i silikona. Na rast bakterija na posuđu utječu različiti čimbenici, uključujući vrstu hrane koja se priprema, uvjete temperature i vlage u kuhinji te učestalost čišćenja i dezinfekcije posuđa.

Drveno posuđe može imati prirodne pore koje mogu zadržati čestice hrane i vlagu, stvarajući pogodno okruženje za rast bakterija ako nije pravilno očišćeno i osušeno nakon uporabe. Drveno posuđe treba temeljito oprati vrućom vodom i sapunom nakon svake uporabe i ostaviti da se potpuno osuši. Čuvanje drvenog posuđa na suhom i sanitarnom mjestu također je važno kako bi se spriječio rast bakterija.

Najbolja praksa za održavanje sigurnosti i higijene bilo koje vrste posuđa, bez obzira na materijal, je slijediti odgovarajuće protokole čišćenja i dezinfekcije. To uključuje pranje posuđa vrućom vodom i sapunom, temeljito ispiranje i dopuštanje da se potpuno osuši prije pohranjivanja. Osim toga, preporuča se zamijeniti sve posuđe koje pokazuje znakove istrošenosti ili oštećenja jer može biti podložnije nakupljanju bakterija.

U usporedbi s drvenim posuđem, plastično posuđe može biti manje sklono upijanju vlage i čestica hrane, ali svejedno može sadržavati bakterije ako se ne očisti pravilno. Metalno i silikonsko posuđe, iako ga je općenito lakše čistiti i dezinficirati, ipak može biti kontaminirano bakterijama ako se njime ne rukuje pravilno. Stoga je važno pridržavati se odgovarajuće higijenske prakse bez obzira na materijal od kojeg je posuđe napravljeno kako bi se osigurala sigurnost hrane.