Koja korist proizlazi iz uzajamnosti bakterija i mahunarki?

Najznačajnija korist koja proizlazi iz uzajamnosti između bakterija i mahunarki je fiksacija dušika. Mahunarke, kao što su grah, grašak i leća, imaju korijenske kvržice u kojima se nalaze simbiotske bakterije koje vežu dušik, koje se obično nazivaju rizobije. Ove bakterije posjeduju izvanrednu sposobnost pretvaranja atmosferskog dušika (N2) u amonijak (NH3), upotrebljiv oblik dušika koji biljke mogu asimilirati.

Proces fiksacije dušika je ključan jer je dušik esencijalni makronutrijent potreban svim biljkama za rast i razvoj. Međutim, većina biljaka ne može izravno koristiti atmosferski dušik i oslanja se na nitrate tla ili amonijeve ione za svoje potrebe za dušikom. Formiranjem simbiotske veze s rizobijom, mahunarke dobivaju pristup pouzdanom izvoru dušika, što ih čini manje ovisnima o vanjskim unosima dušika.

Povećana plodnost tla

Uzajamna interakcija između bakterija i mahunarki ne samo da koristi samim mahunarkama, već i poboljšava plodnost tla. Kako mahunarke rastu i umiru, njihov korijenski sustav ostavlja znatne količine vezanog dušika u tlu. Ovaj dušik postaje dostupan susjednim biljkama, uključujući usjeve koji nisu mahunarke, čime se poboljšava ukupna plodnost tla i produktivnost usjeva.

Proces fiksacije dušika također pridonosi kruženju dušika u ekosustavu. Dušik, budući da je vrlo pokretljiv nutrijent, osjetljiv je na gubitak kroz različite procese, kao što su ispiranje i isparavanje. Međutim, kada bakterije vežu dušik i ugrade ga u biljna tkiva, on se zadržava u ekosustavu, smanjujući gubitke dušika i promičući održivu poljoprivredu.

Ostale potencijalne koristi

Uz fiksaciju dušika i povećanu plodnost tla, uzajamnost između bakterija i mahunarki može donijeti i druge potencijalne koristi:

Povećana otpornost na sušu:Neka istraživanja sugeriraju da prisutnost bakterija koje vežu dušik u kvržicama korijena može poboljšati otpornost mahunarki na sušu omogućavanjem boljeg upijanja i zadržavanja vode u tlu.

Otpornost na bolesti:utvrđeno je da određeni sojevi rizobija stimuliraju proizvodnju antimikrobnih spojeva u mahunarkama, čime se povećava njihova otpornost na patogene i štetnike.

Proizvodnja fitohormona:Rhizobia može proizvoditi fitohormone poput auksina i citokinina, koji reguliraju rast i razvoj biljaka. Ovi hormoni mogu pospješiti razvoj korijena, rast mladica i cjelokupnu snagu biljke.

Zaključak

Uzajamni odnos između bakterija i mahunarki, posebice sposobnost fiksiranja dušika rizobija, igra vitalnu ulogu u održivoj poljoprivredi i funkcioniranju ekosustava. Omogućujući mahunarkama pouzdan izvor dušika, povećavajući plodnost tla i potencijalno nudeći dodatne prednosti, ovo simbiotsko udruživanje pridonosi poboljšanim prinosima usjeva, smanjenom unosu dušikovih gnojiva i ukupnoj ekološkoj održivosti.