Što fermentacija čini soku od grožđa?

Tijekom fermentacije, šećer prisutan u soku od grožđa (prvenstveno glukoza i fruktoza) kvasac pretvara u etanol (alkohol) i ugljični dioksid (CO2). Ovaj proces provode enzimi prisutni u kvascu, koji razgrađuju molekule šećera i oslobađaju energiju u obliku ATP-a. Kemijska jednadžba za alkoholnu fermentaciju može se prikazati na sljedeći način:

C6H12O6 (glukoza) → 2C2H5OH (etanol) + 2CO2 (ugljični dioksid)

Proces fermentacije obično se odvija u kontroliranom okruženju, kao što je fermentacijski spremnik ili bačva, gdje se temperatura, pH i razina kisika pažljivo prate kako bi se osigurala optimalna aktivnost kvasca. Trajanje fermentacije može varirati ovisno o čimbenicima poput soja kvasca, temperature i željenog sadržaja alkohola.

Kako fermentacija napreduje, kvasac troši šećer prisutan u soku od grožđa i pretvara ga u alkohol. CO2 koji nastaje tijekom fermentacije pridonosi stvaranju mjehurića ili pjenušavosti u pjenušavim vinima, a može se koristiti i u proizvodnji gaziranih pića. Proces fermentacije također dovodi do razvoja složenih okusa i aroma u vinu, na što utječu čimbenici poput vrste sorte grožđa, soja kvasca i uvjeta fermentacije.

Nakon fermentacije, vino obično odležava kako bi se omogućio daljnji razvoj okusa i kompleksnosti. Ovisno o stilu vina, može odležati u različitim posudama poput hrastovih bačvi, inox spremnika ili betonskih posuda. Proces odležavanja može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o željenim karakteristikama vina.

Općenito, fermentacija je ključni korak u proizvodnji vina, jer pretvara sok od grožđa u alkoholno piće s posebnim profilima okusa i arome. Pažljiva kontrola uvjeta fermentacije i odabir kvasca igra ključnu ulogu u oblikovanju konačnih karakteristika vina.