Što je kontaminacija u istraživanju?

Kontaminacija se odnosi na neželjeno uvođenje varijabli ili utjecaja u istraživačku studiju koji mogu poništiti ili kompromitirati rezultate. Može se pojaviti u različitim fazama istraživačkog procesa i može imati različite oblike ovisno o dizajnu istraživanja i korištenoj metodologiji. Evo nekih uobičajenih vrsta kontaminacije u istraživanju:

1. Kontaminacija sudionika:Ovo se događa kada sudionici u studiji imaju prethodno znanje ili iskustvo koje utječe na njihove odgovore ili ponašanje na načine koji nisu uzeti u obzir u dizajnu istraživanja. Na primjer, u studiji o učinkovitosti novog lijeka, sudionici koji su prethodno uzimali sličan lijek mogli bi imati pristrane percepcije ili iskustva koja utječu na rezultate.

2. Kontaminacija eksperimentatora:Ovo se događa kada istraživačeva očekivanja, uvjerenja ili ponašanja nenamjerno utječu na odgovore sudionika ili istraživački proces. Na primjer, ako je istraživač pretjerano oduševljen određenom hipotezom, može to nenamjerno priopćiti sudionicima, što dovodi do pristranih odgovora.

3. Kontaminacija instrumentima:Ovo se odnosi na uvođenje pristranosti ili pogrešaka zbog instrumenata ili alata korištenih u prikupljanju podataka. Na primjer, ako se koristi neispravan upitnik ili mjerna ljestvica, to može dovesti do netočnih ili pogrešnih podataka.

4. Kontaminacija okoliša:Ovo se događa kada vanjski čimbenici koji nisu povezani s varijablama istraživanja utječu na ishode studije. Na primjer, u terenskom eksperimentu, neočekivani vremenski uvjeti ili poremećaji u okolišu mogu utjecati na rezultate.

5. Kontaminacija podataka:Ovo uključuje uvođenje pogrešaka ili nedosljednosti u procesu prikupljanja podataka ili analize. To se može dogoditi zbog ljudske pogreške, pogrešaka u unosu podataka ili netočnih statističkih postupaka, što dovodi do pristranih ili netočnih rezultata.

6. Kontaminacija odabira:Ovo se događa kada odabir sudionika ili uzoraka unese pristranosti u studiju. Na primjer, ako se studija oslanja na uzorke koje smo sami odabrali (npr. dobrovoljci), možda neće točno predstavljati ciljanu populaciju, što dovodi do pristranih nalaza.

7. Povijesna kontaminacija:Ovo se odnosi na utjecaj prošlih događaja ili iskustava koji mogu utjecati na trenutne sudionike studije ili rezultate. Na primjer, u longitudinalnim studijama, povijesni događaji koji se dogode između valova prikupljanja podataka mogu utjecati na rezultate.

Minimiziranje kontaminacije ključno je za osiguranje valjanosti i integriteta rezultata istraživanja. Istraživači koriste različite strategije za rješavanje potencijalne kontaminacije, kao što je nasumično odabiranje, zasljepljivanje (držanje sudionika i istraživača nesvjesnim grupnih zadataka), pažljiv eksperimentalni dizajn, kontrola kvalitete podataka i rigorozne procedure analize podataka.