Kakva je hrana bila 1680-ih?

U 1680-ima , mogućnosti prehrane varirale su ovisno o regiji i društvenom statusu. Ovdje je pregled nekih uobičajenih namirnica koje se konzumiraju u ovom razdoblju:

1. Žitarice: Kruh je bio osnovna hrana, obično se pravio od pšenice, ječma, zobi ili raži. Konzumirali su se i kaše i žgance od ovih žitarica, osobito kod siromašnijeg stanovništva.

2. Povrće: Korjenasto povrće poput krumpira, repe, mrkve, luka i poriluka bilo je široko korišteno. Popularni su bili i kupus, zelena salata i špinat. Povrće se često kuhalo ili pirjalo i posluživalo uz meso ili juhe.

3. Voće: Jabuke, kruške, grožđe, šljive i trešnje bile su među uobičajeno dostupnim voćem. Primjenjivalo se konzerviranje voća metodama poput sušenja, kiseljenja ili pravljenja džemova.

4. Meso: Potrošnja mesa varirala je ovisno o društvenom statusu i regiji. Bogati bi mogli uživati ​​u mesu poput govedine, svinjetine, janjetine i divljači (srnetina, divlje meso). Obični ljudi često su se oslanjali na soljeno ili dimljeno meso, kobasice i iznutrice.

5. Perad i jaja: Kokoši, patke, guske i purice davale su jaja i meso.

6. Riba i plodovi mora: Obalna područja i regije u blizini rijeka ili jezera imala su pristup raznim ribama, poput bakalara, haringe, skuše i lososa. Također su se konzumirale školjke poput kamenica, dagnji i jastoga.

7. Mliječni proizvodi: Mlijeko, maslac i sir dobivali su se od krava, koza i ovaca. Svježe mlijeko nije bilo široko dostupno, pa su ljudi često koristili fermentirane mliječne proizvode poput jogurta ili mlaćenice.

8. Bilje i začini: Uobičajene biljke su ružmarin, majčina dušica, kadulja, menta i peršin. Začini kao što su papar, cimet, muškatni oraščić, mace i klinčići korišteni su za dodavanje okusa jelima.

9. Zaslađivači: Šećer je bio luksuzna roba i skup, pa se med češće koristio kao zaslađivač.

10. Pića: Pivo i pivo bili su popularna pića, kuhana od ječma ili pšenice. Guštala se i jabukovača od jabuka. Kava, čaj i čokolada uvedeni su u to vrijeme, ali su ostali relativno skupi i ekskluzivni.

Metode pripreme i konzerviranja hrane uvelike su varirale, pod utjecajem kulturnih običaja i dostupnosti resursa. Začini i bilje korišteni su ne samo zbog okusa, već i zbog svojih konzervansa. Hrana se često kuhala na otvorenoj vatri ili u pećnicama s ograničenom kontrolom temperature.

Vrijedno je napomenuti da ovaj pregled predstavlja opću sliku hrane dostupne 1680-ih, ali postojale su regionalne varijacije i razlike u prehrambenim navikama na temelju društvene klase, kulture i zemljopisnog položaja.