Što jedu lovci sakupljači?

Voće i bobice :Razno voće i šumsko voće se obično konzumira. To može uključivati ​​stvari poput jabuka, grožđa, borovnica, malina i kupina.

Lišće, stabljike i korijenje: Jestive biljke poput divlje salate, korijenja i stabljika nude bitne hranjive tvari i mogu se konzumirati zbog svojih prehrambenih prednosti.

Orasi: Orašasti plodovi poput oraha, badema, žira i lješnjaka mogu se brati s grmlja i drveća.

Gljive: Različite vrste jestivih gljiva mogu osigurati proteine, vlakna i vitamine ako su pažljivo identificirane i pripremljene.

Riba: Slatkovodna riba može se loviti iz jezera, rijeka i potoka tehnikama poput podvodnog ribolova, mreže ili hvatanja.

Male životinje: Ovisno o njihovoj dostupnosti, lovci-sakupljači mogu loviti i konzumirati male sisavce, ptice, gmazove i insekte kao izvore proteina.

Velika igra: Veći lov može uključivati ​​jelene, losove, bizone ili druge životinje koje se love radi mesa i drugih izvora poput krzna ili kože.

Jaja: Ptičja gnijezda mogu se pretraživati ​​u potrazi za jajima, koja su važan izvor proteina.

Dušo: Pčelinji vosak i med mogu se dobiti postavljanjem divljeg saća na drveće ili na druga skrovita mjesta.

Sap :Određena stabla, poput javora ili breze, mogu dati jestivi sok.

Školjke: Obalna područja nude mogućnost traženja školjki poput školjki, dagnji i kamenica.

Alge: Neke su se kulture oslanjale na jestive morske trave ili alge kao vrijedan izvor hrane.

Žitarice: Neka društva lovaca-sakupljača možda su razvila sakupljanje divljih žitarica, iako bi općenito bila manje ovisna o poljoprivredi nego naseljena društva.

Važno je napomenuti da dostupnost određene hrane može varirati ovisno o staništu i geografskom položaju teritorija populacije lovaca-sakupljača. Te su se skupine oslanjale na raznoliku prehranu dobivenu vještim traženjem hrane i lovom kako bi zadovoljile svoje prehrambene potrebe.