Gdje su ljudi nekada davno spremali hranu?

Ljudi su u davna vremena koristili razne metode za spremanje hrane, uključujući:

- Podzemno skladište: Ljudi bi kopali podzemne jame, podrume ili špilje kako bi hrana bila hladna i suha. Ova je metoda bila osobito učinkovita za skladištenje korjenastog povrća, voća i drugih kvarljivih proizvoda.

- Skladištenje leda: U hladnijim podnebljima ljudi bi koristili led za održavanje hrane hladnom. Hranu bi ili pohranili u prirodnu ledenu špilju ili bi sami stvorili led zamrzavanjem vode u jezercima ili rijekama.

- Soljenje: Soljenje je bila uobičajena metoda za konzerviranje mesa, ribe i povrća. Sol bi izvlačila vodu iz hrane, sprječavajući rast bakterija.

- Pušenje: Dimljenje je bio još jedan način konzerviranja mesa i ribe. Dim bi stvorio suho, oštro okruženje koje je otežavalo preživljavanje bakterija.

- Vrenje: Fermentacija je bio proces konzerviranja hrane pretvaranjem šećera u hrani u alkohol ili kiselinu. Ova metoda se koristila za pravljenje kiselog kupusa, kiselih krastavaca i druge fermentirane hrane.

- Sušenje: Sušenje je bio uobičajen način očuvanja voća, povrća i mesa. Hrana bi se izrezala na tanke trake, a zatim objesila na sunce ili iznad vatre da se osuši.

- Pohranjivanje u staklenke ili posude: Ljudi bi također spremali hranu u staklenke, bačve ili druge posude kako bi je zaštitili od nametnika i vremenskih nepogoda.